MIKROPOLITIČKA Bilježnica 2011
O nišama i međuprostorima
Ova publikacija okuplja tekstove gošći predavačica serije Mikropolitike koja se u 2011. fokusirala na istraživanja niša, onih međuprostora između galerija, muzeja i takozvanih off-prostora kao prostora produkcije, komunikacije, istraživanja, diskusije i distribucije suvremene umjetnosti. Okupivši eseje, radove i bilješke ne nastoji dati jasan, sveobuhvatan pogled, nego prije funkcionira kao dokument ili zabilješka o onome o čemu se raspravljalo u seriji tijekom 2011. godine, stoga prilozi kruže oko teme, sagledavaju je iz različitih kuteva i kroz različite formate.
Prvi u nizu, rad Clare Butcher istražuje ideju granice kao mjesta riskantne povezanosti pristupajući ambivalentnim terminima «ograda» i «zid» u specifičnom kontekstu Južne Afrike. Katarina Schliben razmatra pristupe i postupke projekta «Work to do! Samoorganizacija u prekarnim radnim uvjetima» koji «propituju dinamiku, emancipatorske pokrete i potencijal samoosnaživanja kao i paradokse i probleme koncepta samoorganizacije u vremenima velike transformacije radnih uvjeta u našem društvu.» Beata Hock u svom eseju analizira umjetničke radove i aktivnosti umrežavanja 1970-ih koja su u recentnim povjesno-umjetničkim narativima nedovoljno rasvijetljena, s obzirom na to da su isti uglavnom fokusirani na rehabilitaciju dominantno muške kontrakulture tog perioda. Njezina otkrića su dragocjena utoliko što vrednovanja aktivnosti umjetnica u regiji Srednje i Jugoistočne Europe iz feminističke perspektive redovno karakterizira «diskurs nedostatka», svaka zemlja, u najboljem slučaju, tipično ističe jednu usamljenu «heroinu» ranog feminizma. U kontekstu saučesništva svijeta umjetničkog istraživanja i neoliberalne ekonomije i političkih režima Nataša Petrešin-Bachelez poziva na obnovu istraživanja poticanjem i održavanjem izrade metoda kroz situirano djelovanje. Biro za melodramatska istraživanja obično se oslanja na metodologiju infiltracije u kulturne institucije kod kuće, ali i u inozemstvu, «kako bi demistificirao funkciju rodno određenog emocionalnog kapitala u matrici društvenih, političkih i ekonomskih odnosa koji upravljaju tim organizacijskim tijelima.» U debati s povjesničarkom umjetnosti Corinom L. Apostol (one) upućuju na uvjete nejednakosti koji usmjeravaju recepciju, interpretaciju i produkciju umjetnosti i kulture žena na današnjoj rumunjskoj umjetničkoj sceni.
Ova publikacija također donosi crteže Ive Kovač i Elvisa Krstulovića, kao nastavak njihovog dugoročnog projekta Art&market, kojim ispituju odnose između umjetnosti i pozicija moći. Ova jednostavna gesta otvaranja Bilježnice kao izložbenog međuprostora mijenja status publikacije i poziva na izmijenjenu percepciju. (V.V.)