Umjetnost i novac

U društvu Hansova kruga ljudi iz svijeta financija, poput Rothschildovih, kaže Jagoda, govori se samo o u umjetnosti, dok umjetnici međusobno govore ponajviše o novcu. («Moje kuće, moji snovi», intervju s Jagodom Buić, u: Globus, br. 1086, 22. srpanj 2011.)
 

seminar
subota, 20. 4. 2013. (11:00 – 13:00 & 15:00 – 19:00)
Galerija Miroslav Kraljević, Šubićeva 29, Zagreb

izlagačice i izlagači: Annie Dorsen, Fokus grupa (Iva Kovač & Elvis Krstulović), Andrew Haydon, Marko Kostanić, Jelena Vesić

fotografija s postava 11. istanbulskog bijenala, 2009, Yüksel Arslan:
iz serije ‘Kapital’ (1973-1974), foto: Vesna Vuković

Seminar «Umjetnost i novac» završni je dio istoimenog tematskog ciklusa u okviru programa Mikropolitike koji u različitim formatima (radionice, predavanja, projekcije, diskusije) istražuje (ne)mogućnosti umjetničke artikulacije društvene funkcije novca. Polazeći od tvrdnje da novac nije zatvoren sustav, već da igra važnu funkciju u strukturiranju različitih društava u različitim kulturnim kontekstima i historijskim uvjetima, odlučili smo prići mu s onu stranu ekonomskih razmatranja, istražiti ovu kompleksnu i politički nabijenu temu na podlozi umjetnosti. Završni seminar okuplja istraživanja koja će biti okupljena i objavljena u tematskom broju časopsia za izvedbene umjetnosti Frakcija. Nakon tematskog broja pod nazivom «Umjetnički rad u doba štednje» koji je pokušao artikulirati početne korake materijalističke analize kroz pitanja političkog stanja i ekonomske logike javnih financija određenih tzv. mjerama štednje, konstituiranja autonomnog polja umjetnosti iz perspektive uspostave tržišta najamnog rada, političke funkcije kulture, odnosa između kulturnih politika i politika visokog obrazovanja i mehanizama funkcioniranja medijskog polja, umjetničkog tretiranja političko-ekonomskih uvjeta reprodukcija i logike umjetničke radne samoorganizacije i metoda proizvodnje, novi broj pod nazivom, još uvijek radnim, «Umjetnost i novac» može se gledati kao svojevrsni nastavak. Nastaviti za nas znači kroz close reading odabranih umjetničkih radova/praksi/pozicija pokušati iščitati kako se ovaj sloj kapitalističke stvarnosti, novac, reflektira u umjetničkim procesima i narativima. Zanima nas novac kao artefakt, kao objekt, ali i kao apstrakcija.

Kako se umjetnost hvata u koštac s (ne)mogućnošću reprezentacije novca, budući da je novac odnos, i da li je budući nematerijalan ujedno i nereprezentabilan?

Kako u umjetničkom polju, u kojem se radi o posebnoj vrsti robe, funkcioniraju procesi stvaranja vrijednosti?

Kako se politička suverenost ekonomije novca (financijalizacija) odražava u umjetničkom jeziku? Što dematerijalizacija reprodukcije kapitala znači u području umjetnosti, posebno na podlozi ideje konceptualne umjetnosti da se nešto efemerno, nepostojano, kratkoročno može oduprijeti ovisnosti o reprodukcijskim uvjetima?

Seminar okuplja istraživanja u nastajanju, od kojih se neka prvi put javno predstavljaju, pa prije svega predstavlja točku susreta istraživačkih bilješki u kojem sudionice i sudionici, zajedno sa zainteresiranom publikom, otvaraju zajedničku refleksiju.

 
PROGRAM

11:00 – 13:00

Marko Kostanić
Umjetnost i novac: od epistemologije do politike

 
Izlaganje će se fokusirati na jednostavno, ali presudno pitanje – zašto nam je umjetnost potrebna da shvatimo društvenu funkciju novca? Postoje li umjetnički mehanizmi, postupci ili instrumenti koji imaju privilegirani epistemološki pristup pitanju novca? I ako da, pretpostavljaju li oni manjkavost ekonomskih i socioloških analiza koje pritom kompenziraju ili služe kao suplementarno epistemološko oruđe? Ili služe kao vizualno pomagalo, kao ornamentika ili kao mistifikacija? Ako pretpostavimo da nam za razumijevanje novca kao društvenog fenomena nije nužno kognitivno mapiranje umjetničke provenijencije, krećemo li se isključivo u domeni agitpropa? Uvijek imajući na umu da je umjetnost kao društvena praksa ishod određene društvene podjele rada, pokušat ćemo uz pomoć marksističke teorije novca i nekoliko primjera iz umjetničke prakse artikulirati političke implikacije ishodišno postavljenog pitanja.

Marko Kostanić je član Centra za radničke studije i glavni urednik magazina za izvedbene umjetnosti Frakcija.

Jelena Vesić
‘Administracija estetike’ ili podzemni tokovi ugovaranja umetničkog posla između ljubavi i novca, između novca i ljubavi

 
U izlaganju ću se baviti ideologijama ‘administracije estetike’ stavljajući u fokus nezvanične i paralegalne oblike dogovora o radu (proizvodnji sadržaja) kao dominantne forme ugovaranja isporuke ili participacije u kulturnim sadržajima.

Osnovno pitanje bi bilo kako se kroz ovu para-ugovornost distribuira nelagoda govora o umetnosti kao radu i samim tim plaćenom poslu. Ili, drugim rečima kako je tačno pozicionirana ta nelagoda između ‘relativne autonomije umetnosti’ i ‘realne heteronomije rada’ u pregovaranjima koja se najpre tiču nezavisnih i fleksibilnih proizvođača sadržaja ili prekarnih radnika u kulturi. Koncepti ‘ljubavi’ i ‘novca’ bili bi razmatrani u koekstenziji napregnutog odnosa autonomija umetnosti-heteronomija rada koji opstaje kako na idealističkim pretpostavkama ljubavi prema stvaranju, znanju, lepoti (Platon), bezinteresnog sviđanja (Kant) ili društvenoj odgovornosti javnog intelektualca (specifičan oblik tzv. društveno korisnog rada), tako i na materijalističkim pretpostavkama sprege ideologije i ekonomije kao osnove (samo)eksploatacije rada u kulturi (uključujući objektivne poteškoće u kvantifikaciji i normativizaciji, pa samim tim i finansijskoj nadoknadi za ovakvu vrstu rada).

Jelena Vesić je nezavisna kustosica, kulturna aktivistica, autorica, urednica i predavačica koja živi i radi u Beogradu i inozemstvu. Njezino istraživanje fokusira se na politike reprezentacije u umjetnosti i vizualnoj kulturi, prakse samoorganizacije i politizacije kulturnog rada. U svojoj kustoskoj praksi često eksperimentira s okvirima, metodologijama i kontekstualnim i kolaborativnim aspektima umjetnosti.

15:00 – 19:00

Annie Dorsen

 
Annie Dorsen radi u različitim područjima, od kazališta preko plesa, filma sve do, od 20010., digitalnog performansa. Ko-autorica je mjuzikla «Passing Strange», koji je ujedno i režirala na Broadwayu 2008. godine. U svom izlaganju Annie Dorsen će se fokusirati na neka praktična pitanja proizašla iz njezinih iskustava rada u komercijalnom kazališnom sektoru, kao što je ono do koje mjere imperativ prodaje izvedbe što je moguće većem broju ljudi utječe na njezinu proizvodnju (do najmanjih detalja), kako utječe na njezinu strukturu, njezinu formu, njezin fokus, i koje su specifičnosti takve kazališne mašinerije. Izložit će close-reading radnog procesa i stvaranja vrijednosti u brodvejskom tipu produkcije.

Andrew Haydon
Kronološki prikaz odabranih kazališnih predstava s britanskih pozornica između 2009. i 2013. s namjerom da se pokaže promjena u strategijama reprezentacije novca na pozornici

 
Na početku ‘kreditnog škripca’ – koji se potom pretvorio u ‘financijsku krizu’, pa u ‘recesiju’, koja se pak pretvorila u ‘globalnu financijsku krizu, dvostruku recesiju i krizu euro-zone’ – reprezentacija ‘novca’ uglavnom se vezala uz dramsko pismo, predstave koje su ili nastale prilagodbom klasičnih dramskih tekstova, faktualnih situacija, ili osobnih svjedočanstava o prirodi krize (ili ranije, sličnih kriza, skandala, slomova itd). Kako se slom dalje pretvorio u katastrofu, tako je i reprezentacija novca postajala sve opipljivija, fizičkija i nasilnija, kulminirajući u pozivima publici da uništi vlastiti novac na pozornici ili promatranju kako izvođači gomilaju i razbacuju sitan novac u vrijednosti od 10 000 funti po pozornici, zabave radi. Ponudit ću nekoliko ideja o tome što bi to moglo značiti, i gdje bi britansko kazalište moglo ići ukoliko se želi boriti protiv kulturnih/financijskih uvjeta i predstaviti drugačije budućnosti.

Andrew Haydon je nezavisni kazališni kritičar (FT, Guardian, Time Out, itd.). 2000. – 2001. bio je urednik kazališne rubrike portala CultureWars. Njegov recentni rad obuhvaća pisanje poglavlja o povijesti britanskog teatra 2000-ih za knjigu «Decades – Modern British Playwriting: 2000-2009» koja uskoro izlazi u izdavačkoj kući Methuen. Autor je bloga Postcards from the Gods.

Fokus grupa (Iva Kovač & Elvis Krstulović)

 
Istražujući umjetnost kao područje ljudskog rada i političkog djelovanja Fokus grupa kroz višegodišnja istraživanja bilježi povijest umjetnosti XX. i XXI. stoljeća kao povijest promjena društvenih i ekonomskih odnosa djelatnika/ica u kulturi i umjetnika/ica. Koristeći razne primjere tražimo adekvatan način bilježenja isprepletenih i često fragmentiranih narativa.

Istraživanje uključuje kanonizirane akcije, primjerice Artist Worker Coalition, preko pokušaja pravnog reguliranja umjetničkog sistema na primjerima Setha Siegelauba, Daniela Burena, Sanje Iveković, Dalibora Martinisa i drugih, kao i teže dostupnih informacija o «lokalnim» događajima vezanim uz grupu Zemlja i hrvatsku naivu. U sklopu seminara predstavit ćemo segmente istraživanja uz pojedine studije slučaja.

Fokus grupa kroz svoje djelovanje propituje ideje političkog i subjektivnog u kulturnoj i umjetničkoj produkciji. U skladu s materijalističkim razumijevanjem umjetničke prakse Kovač i Krstulović istražuju pravne, ekonomske i društvene posljedice umjetničke proizvodnje te metode kojima politika prisvaja i instrumentalizira emocije.