Nomeda i Gediminas Urbonas
Nomeda i Gediminas Urbonas dolaze iz Litve. Oboje su studirali na Umjetničkoj akademiji u Vilniusu, gdje su i magistrirali na odsjeku za vizualnu umjetnost. 1997. godine osnivaju interdisciplinarni umjetnički program JUTEMPUS – model za društvenu i umjetničku praksu orijentiranu na oblikovanje organizacijskih struktura koje propituju relativnost slobode. Program su razvili kao produkcijski prostor s ciljem stvaranja okvira za novo- i staromedijske prakse i omogućavanja kreativne diskusije u kritičkom diskursu. 2000. godine osnivaju interdisciplinarni medijski laboratorij VILMA (Vilnius Interdisciplinary Lab for Media). Nagrađivani su brojnim visokim potporama i rezidencijalnim nagradama kako bi produbili svoja istraživanja staro- i novomedijskih praksi. Žive i rade u Vilniusu te povremeno u Stuttgartu gdje surađuju s Akademie Schloss Solitude i Künstlerhaus Stuttgart. Izlagali su na Documenti 11 u Kasselu 2002. godine.
Predstavljanje i diskusija
petak, 21.09.2007. u 19.00
MM centar
SC, Savska 25
Kako mjerimo, u nemonetarnom smislu, vrijednost kina za zajednicu kojoj služi?
Kako biste kvantificirali njen doprinos blagostanju i društvenom razvoju zajednice i njene pozitivne efekte na ekonomiju? Na takva je pitanja oduvijek bilo vraški teško odgovoriti, no sada su odgovori nužni.
Slučaj kina Lietuva (Litva) jezgra je PRO-TEST LAB-a, projekta – kampanje – borbe za kino Lietuva, kojeg su pokrenuli Nomeda i Gediminas Urbonas. Projekt je predstavljen na nekoliko međunarodnih izložbi: Populism, Gwangju bijenale, Moskovsko bijenale, muzej Pecci (Prato, Italija), Venecijansko bijenale i Fluxus (Berlin).
Arhiv PRO-TEST LAB-a okuplja, kolektivizira i objavljuje sve dokumentarne materijale protestnih aktivnosti u vezi s kampanjom. Arhiv bilježi i sve različite aktivnosti, događanja i umjetničke radove nastale u suradnji s PRO-TEST LAB-om, a nastavlja se širiti sa svakom izložbom i otkako je situacija kina Lietuva ušla u službenu državnu proceduru (o njegovoj se sudbini odlučuje u parlamentu i na sudovima) . Protest se nastavlja…
PRO-TEST LAB
Od nezavisnosti 1990. godine Litva je ukliještena u suludo razdoblje privatizacije, porasta i uništavanja vlasništva. Poput otimanja zemlje na Divljem zapadu ili zlatne groznice, špekulanti i tajkuni nekretninama udružili su snage s korumpiranim gradskim birokratima kako bi nanovo razvili zemlju u luđačkom tempu. Njihov je jedini motiv bio profit, a glavne žrtve javni prostor, značajne građevine, kulturni život i javno mnijenje. Njihova je metoda jednostavna: reći stanovništvu kako je tržišna ekonomija dobra za sve, uvjeriti ih kako je kapital kralj, podsjetiti javnost da je najbolji način da se izbriše sovjetska povijest taj da Litva izgleda poput Šangaja, Rija ili Bilbaa: da se zemlja učini privlačnom za još veća ulaganja i rast.
U sovjetskom razdoblju kina su igrala važnu ulogu u javnom kulturnom životu, a velike kino dvorane građene su u središtima litvanskih gradova. Te su dvorane ispunjavale ključnu ulogu kao mjesta javnih susreta i okupljanja. Nakon osamostaljenja, kada su sovjetske strukture naglo i masovno raspale, kino dvorane su postale središta atrakcija za tržište nekretnina. Privatnom je poduzetništvu u kratkom roku pošlo za rukom da preuzme i uništi gotovo sva kina u Vilniusu, pretvarajući ih u stanove i supermarkete.
Nestalo je više od 20 kino dvorana, uključujući i takva urbana znamenja kao što su: Ausra (Zora), Zvaigzde (Zvijezda), Spalis (Listopad), Pionierius (Pionir), Pergale (Pobjeda), Tevyne (Domovina), Kronika (Dnevnik), Aidas (Jeka), Planeta (Planet), Neris, Vingis, Lazdynai, Vilnius, Maskva (Moskva) i LIETUVA (Litva). Kao slab nadomjestak, a zrcaleći tragediju gradova diljem svijeta, izgrađena su dva monstruma – multiplex kina: Coca Cola Plaza u predgrađu i Akropolis Cinemas. Potonji, dijelom najvećeg litavskog prodajnog centra (mall), utjelovljuje mallifikaciju Litve. S multipleksima su došli i multiplex holivudski filmovi: tako je zatiranje filmskog prostora šifriralo zatiranje nezavisnog filmskog programiranja.
PRO-TEST LAB razvija i analizira moguće i nemoguće oblike protesta. Protest, koji se nakuplja, dozrijeva, a ipak je neidentificiran, neizgovoren, bezvučan, još uvijek u potrazi za svojim formatom i izrazom. Protest protiv kontrole, naše vlastite nemoći i nedjelatnosti. Protest protiv naše nemoći da protestiramo protiv neospornog scenarija jednoga sustava.
PRO-TEST LAB skicira scenarij moguće forme protesta te upošljava medijski aparat kako bi testirali zašto takav protest jest ili nije moguće. PRO-TEST LAB pretvara kino u produkcijski centar, kao da “Lietuva” (kino) producira film o nečemu nepostojećem, te postavlja pitanje “zašto?”.
Što je LIETUVA?
Na poraženim bojištima privatizacije “Litva” je postala značajna orijentacijska točka. Kino Lietuva izgrađeno je 1965. godine kao komad sovjetske modernističke arhitekture, a – što je važno – najveće je kino u Litvi s više od 1.000 sjedala i platnom od 200 m2 (koje nudi idelanu veličinu slike). Sjedište je filmskoga festivala (Vilnius Film Festival) te je kao takvo odigralo značajnu ulogu u stvaralačkom životu čitave generacije stanovnika Vilniusa. I naziv poduzeća “Lietuva” (Litva) je važan označitelj nacionalnog identiteta, jer njegovo ime nikada nije imalo nikave sovjetske prizvuke (tj. nisu ga nazvali kinom Sovjetske Republike Litve).
2002. godine vilniuske su gradske vlasti šutke prodale kino dvoranu privatnim poduzetnicima uz opomenu da u trogodišnjem razdoblju mora funkcionirati kao kino. Taj je rok istekao 1. srpnja 2005. godine kada je počeo protest za spašavanjem kina.
Građani koji su se pridružili PRO-TEST LAB-u dolaze iz različitih, ponekad suprotstavljenih zajednica i društvenih grupa, stari i mladi, studenti i umirovljenici, intelektualci i radnici. Program u prostoru se uređuje i diskutira putem mailing liste: vilma at vilma.cc. Dosad mu se pridružilo preko 180 ljudi, uključujući: studente arhitekture, aktiviste zelene stranke, vegane, anarhiste, glazbenike, studente Akademije za televiziju i film, animatore, filmaše i producente, studente Kazališne akademije, socijalno-demokratsku stranku, slučajne prolaznike i redovite posjetitelje. Njihova je zajednička želja sudjelovati u pripremanju, izvođenju i arhiviranju protestnih akcija koje se okupljaju oko zajednice na mailing-listi.
Što je arhiv PRO-TEST LAB-a?
Arhiv PRO-TEST LAB-a je umjetnički projekt koji prikazuje kolekciju slika i rekvizita te odnose koje oni u protestnoj akciji proizvode. Arhiv ucrtava pokušaje prikazivanja autonomne aktivističke platforme u okviru umjetničkog projekta koja bi mogla prodrijeti u stavrnost kroz političko djelovanje. Ovo se simultano razvija i unutar i izvan umjetničkog sustava uzevši u obzir tenziju koju takav odnos proizvodi.
Arhiv PRO-TEST LAB-a započeo je s radom 2005. godine, kad i aktivnosti PRO-TEST LAB-a u kinu Lietuva povezane s kampanjom za očuvanje najveće kino dvorane u Vilniusu.
Arhiv PRO-TEST LAB-a sakuplja i objavljuje oblike protesta protiv situacije s kinom Lietuva, fokusirajući se na raspravu o javnom prostoru nasuprot korporativnoj privatizaciji; protest protiv režimā kontrole, naših vlastitih nedostatnosti i nedjelatnosti; protest protiv naše nemoći da protestiramo protiv neospornog scenarija jednoga sustava.
Paviljon, nekadašnja blagajna za prodaju ulaznica u kinu Lietuva, preuređena je u prostor za PRO-TEST LAB. On ima funkciju uređaja za snimanje te postupno gradi identitet, i scenarij, prostora i arhiva. Pozivajući se na rani model kamere braće Lummiere koji je izvršavao dvostruku funkciju (i snimanja i projiciranja), ovaj uređaj za snimanje generira akciju te također bilježi različite metode protesta. Hvata protest koji akumulira, sazrijeva, pa ipak ostaje neidentificiran, neizgovoren, bezvučan, još uvijek u potrazi za svojim formatom i načinom da se artikulira. Na poraženim bojištima privatizacije kino Lietuva postalo je značajnom orijentacijskom točkom koja bi umjetnički zahtjev mogla proširiti na politički otpor. PRO-TEST LAB obraća se kolektivnoj proizvodnji i participaciji u namjeri da stvori zajednicu koja aktivira kulturnu i političku imaginaciju.
Arhiv izgrađuju umjetničke produkcije i događanja prikazani kao kampanja za ponovno zauzimanje javnoga prostora, kao njihova protestna metoda. Arhiv nastoji pokrenuti raspravu koja bi otkrila konflikt privatizacije i javnosti, umjetnosti i etike, aktivizma i produkcije. Započevši kao umjetnički projekt koji istražuje snage produktivne strane protesta, PRO-TEST LAB arhivira sve mogućnosti nemogućeg protesta koje se javljaju protiv specifične situacije privatizacije javnoga prostora.
transform.eipcp.net/correspondence/1179495490
www.indymedia.org/en/2007/05/886010.shtml
www.baltictimes.com/news/articles/12887/
www.networkcultures.org/weblog/archives/2005/06/hacking_public.html
www.vilma.cc/LIETUVA/index.php?mid=221
www.vilma.cc/LIETUVA